O porodici…
„Porodica simbolizuje čovekove najdublje snove i strahove. To su snovi o ljubavi, intimnosti, stabilnosti, sigurnosti i zaštićenosti, ali i strahovi od napuštanja, gubitka, neuspeha.“ – Segal
Kao što je Segal rekao, porodica može biti najveći izvor podrške, utehe i ljubavi, ali i najveći izvor bola i tuge. Tako, porodica može istovremeno biti i deo problema i deo rešenja. Na temeljima ove spoznaje stvoren je specifičan vid psihoterapije – porodična terapija koja polazi od ideje da je uključivanje porodice u terapijski proces veoma dragoceno bez obzira na uzrok problema i bez obzira na to da li klijent opaža svoj tegobe kao „lični“ ili „porodični“ problem.
![Porodična psihoterapija](https://savetovalistemozaik.com/wp-content/uploads/images/porodicna-psihoterapija-300x200.jpg)
Šta je Porodična psihoterapija?
Porodična psihoterapija je psihoterapijski pristup usmeren na poboljšanje međusobnih odnosa bračnog para, uže ili proširene porodice. Ona sagledava pojedince i kao individue i kao delove porodičnog sistema na koji utiču i koji na njih utiče.
Ciljevi porodične psihoterapije su: obezbeđivanje psihološkog razvoja porodice i njenih članova, otklanjanje psiho-socijalnih problema koji ometaju funkcionisanje porodice i dovođenje porodice do nivoa funkcionisanja kojim će svi njeni članovi biti zadovoljni.
Da li je porodična terapija samo za porodice?
Porodičnu terapiju određuje specifično viđenje problema, a ne broj ljudi koji dolaze na tretman, tako da porodični terapeuti rade sa porodicama, ali i sa parovima, organizacijama, pa i pojedincima sa kojima se radi Individualna porodična terapija.
Individualna porodična terapija posebno se preporučuje kod:
- Odraslih osoba koje dolaze sa željom da bolje razumeju kako je njihova porodična istorija povezana sa dešavanjima u njihovoj novoj porodici
- Kod osoba koje žele da nauče da funkcionišu drugačije od poznatog porodičnog obrasca
- Mladih osoba, kod kojih su razrešeni porodični konflikti, ali postoje dileme u pogledu sopstvenog identiteta i budućnosti
- Osoba koje žele porodičnu terapiju, a čiji partner ili porodica ne žele da dođu na terapiju
Koji su efekti porodične terapije?
- pomaže članovima porodice da izađu iz začaranog kruga i pronađu nove načine komunikacije i nove strategije za rešavanje problema
- uči članove porodice novim veštinama prevladavanja stresa
- razvija novi način sagledavanja individualnog funkcionisanja članova unutar porodice i van nje
- pomaže članovima porodice da se adaptiraju na razvojne promene (odrastanje dece, odlazak dece iz kuće) i iznenadne krize
- unapređuje saradnju i zajedničko funkcionisanje članova porodice
- podučava članove porodice o tome kako da funkcionišu zajedno i odvojeno
- pomaže porodici da prepozna sopstvene snage i resurse
- pomaže članovima porodice da pronađu adekvatnu meru između bliskosti i odvojenosti
- pomaže članovima porodice da obnove prekinute međusobne veze
- pomaže članovima porodice da otvoreno ispolje svoje misli i osećanja
- doprinosi boljoj organizaciji porodice
- pomaže članovima porodice da odrede i održe adekvatne porodične uloge i pravila ponašanja
- povećava razumevanje kako je porodična istorija povezana sa dešavanjima u porodici sada
- pomaže da kuća postane dom, a da članovi porodice postanu izvor podrške i zadovoljstva.
Ko može imati koristi od porodične terapije?
U principu, svako ko želi da poboljša sopstveni život može imati koristi od porodične terapije, a istraživanja pokazuju da ona daje veoma dobre rezultate i u radu sa sledećim temama:
- adaptacija na promene proistekle iz različitih faza životnog ciklusa porodice (te faze su: par bez dece, porodica sa sasvim malim detetom, porodica sa predškolskim detetom, porodica sa školskim detetom, porodica sa adolescentom, post-roditeljska porodica i ostarela porodica)
- roditeljstvo
- razdvajanje, medijacija i razvod
- bračni i porodični konflikti (suočavanju sa konfliktom i njegovo rešavanje)
- gubitak i tugovanje
- socijalna adaptacija
- anksiozna i depresivna stanja
- posle-porođajne depresije
- sterilitet
- poremećaji ishrane (anoreksija, bulimija)
- alkoholizam i narkomanija
- hronične bolesti poput astme i kancera
- traumatska iskustva i nasilje
- emocionalni problemi dece i adolescenata
- poremećaji ponašanja
- individualni i profesionalni stres
U pripremi ovog dela sajta korišćeni su delovi knjiga “Psihoterapija” urednika dr Lj.Erića i “Porodična terapija” autora dr. Marklena Milojković,dr. Jelena Srna i dr.Radmila Mićović